PELET - gorivo za budućnost!

Korištenje peleta kao materijala za ogrjev ima višestruke prednosti. Kako za očuvanje životne sredine, tako i za vas koji se grijete na pelet.
Grijanje na pelet je ekonomski veoma isplativo, sigurno i ekološki prihvatljivo. To je bioobnovljivo i jeftino gorivo, pogotovo u zemlji koja je 50% pokrivena šumom. Drvni pelet se proizvodi od čistog drveta i ne sadrži dodatna veziva, hemikalije ili aditive.
Značajno smanjuje emisiju štetnih plinova kao što su ugljen dioksid, sumpor dioksid i živa.
Pelet zauzima daleko manje prostora od uglja i drveta i nakon izgaranja ostavlja malo pepela. Kotlovi na pelet su opremljeni automatikom koju jednostavno programirate po svojoj želji. Automatika vodi proces sagorijevanja po zadatoj temperaturi prostora koji se grije. Vaša uloga je da svakih par dana napunite spremnik i izbacite malo pepela.

Kako odabrati pelet?

Kvalitetan pelet, dobija se iz jezgre debla drveta sa što manjim udjelom same kore, jer kora sadrži najviše vlage i prašine te ima manju kaloričnu vrijednost od jezgre. Idealno drvo za proizvodnju peleta je ono koje ne izgara ni suviše dugo, ni suviše kratko te stvara žar dugog trajanja (grab, bukva).
Idealnim omjerom smatra se udio od 20% mekog drveta + 80% tvrdog drveta, a u proizvodnji nije dopušteno koristiti kemijske aditive ili ljepila. Unatoč tome, pojedini proizvođači znaju koristiti aditive za bolje prešanje peleta, a u tom slučaju takvi dodaci ne smiju biti na kemijskoj bazi te ne bi trebali prelaziti više od 2% (koliko je maksimalno dozvoljeno).

Osnovne karakteristike kvalitetnih peleta

• certifikat istaknut na pakovanju
• motanjem peleta po prstima ne bi trebalo biti prašine (u samoj vreći bi trebalo biti što manje prašine)
• pelet treba imati sjajnu i glatku površinu, a boja treba biti svjetlija i ujednačena, sa što manje tamnih komadića kore drveta
• peleti moraju mirisati po drvetu (nipošto po hemijskim supstancama)
• motanjem/savijanjem u prstima peleti se moraju lomiti, a ne drobiti
• vizualni test u čaši vode: peleti u vodi trebaju potonuti te nakon nekog vremena nabubriti, voda ne smije promijeniti boju, mrvice će plivati po čaši, ali voda mora biti bistra. Nakon miješanja i raspadanja peleta, odvojit će se i eventualna nečistoća koju bi mogli sadržavati peleti, a koja će biti vidljiva u čaši.

Kod izrade peleta najčešće se koristi više vrsta bjelogoričnih (bukva, grab) i crnogoričnih drva (jela).
Bukva (4.200 kcal/kg) je najraširenije drvo u Evropi, te se sve deklaracije izvode prema kaloričnoj vrijednosti bukve.
Peleti od jelovine (4.100 kcal/kg) imaju manju kaloričnu moć, ali duže gore. Ovi peleti ostavljaju znatno manje pepela.
Udio određenog drveta zavisi od proizvođača i ne mora biti uvjet za odabir peleta.